Njemačke porodice su bile izuzetno napredne, a u to vrijeme su imale mehanizaciju koja je u bh. naseljima korištena tek prije nekoliko decenija. Prema nekim pričama, ove porodice su u naselju imale i taksi.
Da ne postoji knjiga „Branjevo“ autora Gustava Adolfa Bayera, vjerovatno se nikada ne bi ni znalo da su nekada u ovom zvorničkom naselju, nekoliko decenija živjele njemačke porodice.
I to ne samo živjele, nego praktično na livadi, nedaleko od rijeke Drine, formirale kompletno naselje, koje je po mnogo čemu u to vrijeme bilo napredno.
Pored knjige, svjedočanstvo o Nijemcima na Branjevu je i trailer za dokumentarni film, koji je započeo raditi novinar Zijad Nuhanović, zajedno s kolegom Muhamedom Kahrimanovićem. Trailer je urađen, no, još uvijek nedostaje novac kako bi se projekat realizirao.
Zemlja Branjeva
Nuhanović, koji je istraživao život Nijemaca na Branjevu, kazao nam je da su mnoge porodice, takozvane dunavske Švabe, za vrijeme Autro–Ugarske najprije naselile područje Vojvodine. Potom, nekoliko porodica je stiglo i do naselja Branjevo.
-Tu je 1892. godine došlo pet-šest porodica. Tako sam pročitao u knjizi. Kasnije su dolazili i drugi kada su vidjeli da tu nešto postoji i da se može izgraditi naselje – govori nam Zijad.
Navodi da su njemačke porodice i nakon završetka Prvog svjetskog rata ostale da žive u Branjevu, te da je njihov način življenja bio primjer njihovim komšijama Bošnjacima i Srbima.
-Što je bilo da se nauči, od njih smo naučili. Što je bilo majstora, od A do Ž, tu je bilo. Šta god hoćeš, ideš na Branjevo – govori u traileru Salih Alić iz Gornjeg Šepka.
Njemačke porodice su bile izuzetno napredne, a u to vrijeme su imale mehanizaciju koja je u bh. naseljima korištena tek prije nekoliko decenija. Prema nekim pričama, ove porodice su u naselju imale i taksi, a neki detalji iz njihovih života su zabilježene fotaparatom Andreasa Bayera.
-U to vijeme, lokalno stanovništo je kukuruz sijalo tako što ga je bacalo kao pšenicu. Međutim, kada su Nijemci stigli, počeli su sijati u redama. Svojim dolaskom su napravili školu, imali su dućane i brojne druge objekte koji se mogu vidjeti na mapi naselja – priča nam Zijad, navodeći da su Nijemci 1937. godine upućivali apel za nastavak igradnje vodovoda u ovom naselju.
Svi podaci o ovim porodicama, ističe on, nalaze se u knjizi Gustava Bayera, koji je rođen u ovom naselju 1921. godine. Knjiga govori o načinu života u ovom naselju, ali i o privrženosti i odanosti rodnoj grudi. U knjizi se, ističe naš sagovornik, može vidjeti koliko su Nijemci, ustvari, voljeli svoju rodnu grudu.
