Uprkos mnogobrojnim upozorenjima koja nadležna ministarstva i agencije u našoj zemlji šalju građanima da budu vrlo oprezni prilikom javljanja na oglase za zapošljavanje radnika van granica Bosne i Hercegovine, nerijetko naši ljudi, bježeći od siromaštva, bivaju prevareni od kojekakvih sumnjivih poslodavaca. Na kraju, prevareni radnici ne budu plaćeni za naporni rad u inozemstvu.
Iskazan interes
Posljednji slučaj je onaj iz Crne Gore kada je dvadesetak bh. radnika, angažiranih na gradilištu u Nikšiću, 13 dana boravilo u svojevrsnom zatvoru pored objekta koji su gradili, tražeći da im crnogorski investitori isplate zarađene plaće.
Očito je javnost slabo obaviještena o tome da BiH trenutno ima važeći sporazum o zapošljavanju samo sa Srbijom. Prije desetak dana i Slovenija je ratificirala takav sporazum s našom zemljom, ali se čeka zvanično obavještenje da se on i počne primjenjivati. Također, pripremljen je i sporazum o zapošljavnju s Katarom, ali se čeka da katarska strana odredi datum potpisivanja.
– Osim ovih država, Ruska Federacija iskazala je interes za zapošljavanjem radnika iz BiH i upravo se u Rusiji nalazi jedna državna delegacija, u kojoj je i predstavnik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kako bi se ubrzala procedura iniciranja potpisivanja sporazuma s tom državom – kazao nam je Boris Pupić, stručni saradnik za informiranje u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Međutim, zabrinjavajuće je da ova agencija nema preciznih podataka o broju naših građana koji se nalaze na radu u inozemstvu, jer takve informacije prikupljaju samo države koje uvoze radnu snagu.
U Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH potvrđuju da ovaj problem godinama opterećuje državu, ali ne postoji efikasan način da se ljudi samo na legalan način upuštaju u ovakve avanture. Prije svega zbog činjenice da je u BiH više od 540.000 nezaposlenih.
– Ljudi idu trbuhom za kruhom, ali savjet koji godinama ponavljamo jeste da se mora ići isključivo putem Agencije za rad i zapošljavanje. Kada se desi slučaj poput ovog u Crnoj Gori, mi smo faktički nemoćni da pomognemo bh. građanima koji se zateknu u ovim ili sličnim situacijama – ističu u MVP-u BiH.
Legalni konkursi
S druge strane, kada je riječ o konkursima koje raspisuje Agencija za rad i zapošljavanje BiH, situacija je drugačija, jer su uvezani sa svim službama zapošljavanja tako da se ne dešava da osoba koja dobije posao istovremeno ostane na evidenciji nezaposlenih lica ili ne bude isplaćena.
– Kada je riječ o posredovanju u zapošljavanju u inozemstvu, danas je dovoljno da strani poslodavac objavi oglas u BiH i na taj način može doći do radne snage. Nažalost, to je razlog velikog broja prevara naših radnika. Kada oglasi idu putem Agencije, mi smo dužni provjeriti svaki oglas i poslodavca i na osnovu povratnih informacija odlučiti hoćemo li postupati po oglasu ili ne – dodao je Pupić.
Pupić: Opreza nikad dosta
Iz Agencije apeliraju na građane da obrate pažnju na to da je poslodavac dužan radnika prijaviti i izvaditi mu radnu dozvolu jer putem nje se dobiva i boravišna dozvola.
– Ukoliko se ovo ne poštuje, radi se o ilegalnom zapošljavanju. Zbog toga je veoma bitno da radnik dobije ugovor o radu i radnu dozvolu – naglasio je Pupić.
Turističke dozvole
I rad na osnovu turističke dozvole predstavlja nelegalan rad. Međutim, radnik može na osnovu turističke dozvole otići u inozemstvo i tamo pronaći poslodavca koji bi ga zaposlio, ali je poslodavac dužan da mu odmah izvadi radnu dozvolu i da se na osnovu nje promijeni svrha boravka.
Javiti se ambasadama
– Molimo naše građane, kada odu na rad u inostranstvo, da se jave našim ambasadama ili konzulatima, kako bi država imala podatke o tome koliko se naših ljudi nalazi vani i gdje su tačno – dodao je Pupić.
Građevinarstvo i ugostiteljstvo
Agencija za rad i zapošljavanje, inače, ima najviše oglasa za radnike u građevinskoj industriji (varioci, bravari, radnici specijalizirani za upravljanje određenim mašinama) i ugostiteljstvu (kuhari, konobari, sobarice). Najmanje zahtjeva za radnom snagom odnosi se na visoku stručnu spremu.