Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine započeo je projekat uspostave video-arhiva opsade i pada enklave Srebrenica te zločina genocida u Srebrenici, čiji je cilj prikupiti svu raspoloživu arhivsku građu, kako medija, tako i privatnih video-snimaka iz ovog perioda. Iz Memorijalnog centra su pozvali medijske kuće, novinare i reportere, ali i sve građane koji posjeduju video-materijale relevantne za projekat, da se jave i doniraju materijal za video-arhivu.
“Imali smo nekoliko upita ljudi koji u svojim privatnim i porodičnim arhivama imaju određene video materijale, što je izrodilo ideju da pokrenemo ovaj projekat. Zahvaljujući podršci kompanije BH Telecom, sada smo u mogućnosti da realiziramo jedan sveobuhvatan projekat koji će postaviti temelje trajne video-arhive, a koja će biti dostupna istraživačima i posjetiocima Memorijalnog centra. Tu će biti posebno važno prenijeti sve materijale iz različitih formata u digitalni oblik, kako bismo ih sačuvali od oštećenja, zaborava, uništenja. Naš tim je u posljednjih godinu dana realizirao stotine sati svjedočenja, radili smo uspješno sa BIRN-om, sa Muzejom ratnog djetinjstva, prikupili smo i materijale iz ranijih video-projekata na kojima je Memorijalni centar učestvovao. Ništa ne daje više informacija i bolji uvid u stvarnost Srebrenice od 1992. do 1995. godine kao video-materijali. Nadam se da će ovaj projekat dati rezultat i da ćemo konačno zaokružiti cjelinu prikupljanja arhivske građe”, poručio je Ahmedin Đozić, koji je uključen u realizaciju projekta video-arhiva.
Memorijalni centar je pozvao sve zainteresovane da se jave putem e-maila info@srebrenicamemorial.org ili na 056 991 940, kako bi stupili u kontakt s timom i dogovorili evenutalno preuzimanje ili kopiranje video-materijala.
“Kako se približava kraj 2020. godine, vidimo da je tim Memorijalnog centra učinio značajan napredak u arhiviranju i prikupljanja podataka. Postali smo institucija za primjer, u koju druge istraživačke ustanove, muzeji i memorijali gledaju, kako u zemlji tako i u regiji. Ovakvi projekti su važni jer možda za 5 ili 10 godina će biti prekasno. Javite nam se, a mi ćemo učiniti sve i da Vaš doprinos bude prepoznat u javnosti. Pomozite nam da našu priču sačuvamo za pokoljenja koja još nisu rođena, istraživače koji će možda za 50 godina doći i tragati za informacijama. Naš zadatak je da učinimo sve kako bismo podatke sačuvali”, zaključio je Đozić.