Bosanski jezik je postojao, postoji i postojat će
Gradska biblioteka Kalesije i BZK “Preporod”, u saradnji sa Osnovnom školom “Kalesija”, održavanjem tribine s naslovom “Jezik je kuća bitka” obilježili su 21. februar – Međunarodni dan jezika. Na tribini su govorili Mehmed Hodžić, director Gradske biblioteke, Amira Gazibegović i Fahrudin Sinanović. Osim navođenja činjenica o historijskom razvoju bosanskoga jezika, bilo je govora i o aktuelnim napadima na bosanski jezik.
– Tokom minule agresije, neprijatelju su napadali našu državu, ubijali našu braću i sestre, rušili su i uništavali naše bogomolje i naše kuće. Danas mnogi žele da unište bosanski jezik. Govore da taj jezik ne postoji. Govore da je izmišljen. Napadi na bosanski jezik su isto što i napadi na Bosnu i Hercegovinu i napadi na sve Bošnjake i na sve one koji ovaj jezik i državu BiH doživljavaju kao svoj jezik, svoju domovinu. Bosanski jezik je postojao, postoji i postojat će, rečeno je na tribini.
Učenici OŠ Kalesija obučeni u majice sa natpisom “BOŠNJAK – BOSANSKI JEZIK” čitali su stihove Maka Dizdara, Nedžada Ibrišimovićai Džemaludina Latića posvećene Bosni.
Istim povodom u OŠ Rainci Gornji je organizovano druženje učenika ove škole sa kalesijskim piscem Mehmedom Đedovićem.
POVELJA O BOSANSKOM JEZIKU
Povodom sve učestalijih osporavanja prava Bošnjacima da svoj jezik imenuju njegovim historijskim imenom, okupljeni u Institutu za bošnjačke studije pri Matičnom odboru BZK “Preporod” u Sarajevu, saopćavamo javnosti da naš zajednički stav o tom pitanju – koji ovjeravamo svojim potpisima – iskazuje sljedeća
1. Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.
2. Korišćenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.
3. Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema – a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice – smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim.
4. Manipuliranja nazivom bosanski jezik u političke svrhe – kojih je u pojedinim razdobljima prošlosti Bosne bilo, uporedo s manipulacijama imenom bošnjačkog naroda – kao ni upotreba ove sintagme u regionalnom značenju, ne dovode u pitanje vjerodostojnost korišćenja ovog naziva kod Bošnjaka u narodnosnom smislu.
5. Istrajavajući na upotrebi historijskog imena za svoj jezik, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i šire ne ugrožavaju ničija prava niti prisvajaju nešto što im ne pripada. U tom smislu, korišćenje naziva bosanski jezik ne uključuje nikakvu težnju ka unifikaciji i unitarizaciji na prostoru Bosne i Hercegovine.
6. Pokušaji da se Bošnjacima, umjesto historijski potvrđenog te u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bošnjačka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preživjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bošnjačke nacionalne samosvojnosti.
7. Ističući legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bošnjaci podržavaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i šire, a smatraju dobrodošlim lingvistička istraživanja i zalaganja u kulturi koja će omogućiti naše bolje upoznavanje i međusobno uvažavanje.
Potpisnici Povelje pozivaju političke predstavnike, vjerske prvake, kulturne djelatnike i sve sudionike javne riječi, a naročito prosvjetne radnike na svim razinama obrazovanja da podrže te u praksi zastupaju i provode načela iznesena u ovom dokumentu.
Sarajevo, 21. 3. 2002.
Potpisnici Povelje: Ahmet Aličić, Nijaz Alispahić, Azra Begić, Ðenana Buturović, Mustafa Cerić, Ibrahim Čedić,Srebren Dizdar, Enes Duraković, Fedrida Duraković, Nijaz Duraković, Ibrahim Festić,Šaćir Filandra, Muhamed Filipović, Lamija Hadžiosmanoviž, Sabira Hadžović, Rešid Hafizović, Hadžem Hajdarević, Adil Hajrić, Senahid Halilović, Irfan Horozović, Dževad Hozo, Ahmet Hromadžić, Muhamed Huković, Meliha Husedžinović, Omer Ibrahimagić, Nedžad Ibrišimović, Mustafa Imamović, Dževad Jahić, Ibrahim Kajan, Dževad Karahasan, Enes Karić, Ibrahim Kemura, Zilhad Ključanin, Ibrahim Krzović, Enes Kujundžić, Tvrtko Kulenović, Džemaludin Latić, Amir Ljubović, Munib Maglajlić, Rusmir Mahmutćehajić, Emina Memija, Teufik Muftić, Hasnija Muratagić-Tuna, Jasmina Musabegović, Sadudin Musabegović, Zaim Muzaferija, Fehim Nametak, Muhamed Nezirović, Enes Pelidija, Midhat Riđanović, Abdulah Sidran, Adnan Silajdžić, Avdo Sofradžija, Abdulah Šarčević, Arif Tanović, Ilijas Tanović, Elbisa Ustamujić, Esad Zgodić, Jusuf Žiga.
Autor: F.Sinanović
