Dok je veći dio Evrope na granici preživljavanja, Njemačka muku muči s nepopunjenim radnim mjestima. Manjak stručnog kadra u najvećoj ekonomiji Evrope sve je veći problem.

Njemačkoj nedostaje inženjera, informatičara, liječnika, medicinskih sestara. Ne riješi li problem, u zdravstvu bi, primjerice, do 2020. mogla imati nevjerovatnih 800 hiljada nepopunjenih radnih mjesta.

Nevjerojatne brojke ako se zna da je Njemačka na vrhu tabele po broju nezaposlenih. Kriza ju je jedva okrznula, pa je ostala uzor što se tiče privredne politike.

‘Njemačka je smještena u centru Evrope i to je čini atraktivnom za trgovinu. Cijenjeni smo zbog proizvoda visoke kvalitete i zato ljudi vole doći u Njemačku’, kaže gradonačelnik Bad Hamburga Michael Korws, piše Dnevnik.hr.

Ali zbog jezika i strogog radnog zakonodavstva, rijetki se stranci tamo odlučuju raditi. Na volju stranaca da nauče njemački jezik vlada ne može utjecati, ali zakone mijenjati može. S početkom aprila, ublaženi su zakoni oko dobivanja boravišne i radne dozvole, a sistem priznavanja inozemnih diploma je ubrzan.

U akciju popunjavanja radnih mjesta uključili su se i mediji. Gotovo da nema lista koji nije objavio oglas kojim se traže stručnjaci. Poslodavci su pak krenuli na putovanja po krizom pogođenim zemljama. Vjeruju da bi upravo tamo mogli pronaći odgovarajuće zaposlenike. Da bi se izbjegle crne prognoze, procjenjuje se da bi Njemačka svake godine trebala zaposliti oko 30 hiljada stručnjaka. Prošle godine boravišnu dozvolu u Njemačkoj dobilo je 150 stranih stručnjaka.