Guverner Centralne banke (CB) Bosne i Hercegovine Senad Softić u intervjuu za „Avaz“ rekao je da je iza nas godina blagog oporavka BiH te da u 2016. očekuje da će taj pozitivni trend biti nastavljen, uz provedbu reformi.
– Najznačajniji makroekonomski pokazatelji ukazuju na rast industrijske proizvodnje i manji rast zaposlenosti. Trgovinski deficit je smanjen i došlo je blagog povećanja izvoza. Devizne rezerve rastu i iznose 8,5 milijardi KM, što je najveći iznos od osnivanja CBBiH. Kao negativne pokazatelje izdvojio bih visoku zaduženost BiH i visoku stopu nezaposlenosti, posebno mladih – kaže Softić.
Strane investicije
Šta očekujete u 2016?
– Najveći izazovi u ovoj godini leže u provedbi Reformske agende i fiskalnoj konsolidaciji koja je predviđena u naredne tri godine. Reforme bi trebale obezbijediti veću konkurentnost domaće ekonomije, što treba utjecati povoljno na dotok direktnih stranih investicija od kojih umnogome zavisi rast domaće ekonomije. Također, očekujemo jačanje domaće industrijske proizvodnje, daljnji rast zaposlenosti i ekonomskog oporavka.
Kako Vi vidite mogućnost korištenja viška sredstava Centralne banke za razvoj ekonomije u BiH?
– Terminom višak deviznih rezervi naziva se onaj dio neto deviznih rezervi koji prelazi monetarnu pasivu i ta sredstva imaju ulogu da amortizuju šokove usljed promjena tržišne vrijednosti finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane. Pokriće monetarne pasive neto deviznim rezervama predstavlja najznačajnije pravilo za stabilnost valutnog odbora.
Trenutni višak pokrića monetarne pasive neto deviznim rezervama CBBiH relativno je mali i svako eventualno smanjenje tog iznosa doprinijelo bi ugrožavanju njegove stabilnosti. Taj višak pokrića monetarne pasive deviznim rezervama iznosi 556 miliona KM. Međutim, kako su devizne rezerve podložne promjenama, to ne znači da će isto biti sutra ili za mjesec dana. Postoje drugi izvori koji mogu poslužiti za razvojne koncepte i namjene. Recimo, evidentno je da banke drže više od 2,5 milijardi KM iznad sredstava obavezne rezerve, koja bi mogla biti iskorištena u te svrhe.
Govorite da banke imaju višak novca koji ne plasiraju. Kakva je bila 2015. godina za bankarski sektor u BiH?
– Bankarski sektor u BiH zadržao je stabilnost uprkos svim izazovima i rizicima. U prvih devet mjeseci 2015. godine ostvario je profit od 223,8 miliona KM, što je za oko 48 posto više nego u istom periodu prethodne godine. I pored evidentnih rizika u pojedinačnim bankama, ovaj sektor za sada se može ocijeniti stabilnim. Bankama s poteškoćama u poslovanju odgovorne agencije i institucije trebaju posvetiti posebnu pažnju kako bi se u budućnosti na pojave koje već imamo s nekim bankama u BiH, blagovremeno i preventivno djelovalo.
Kreditni rejting
Vanjski dug raste, hoćemo li uskoro doći u stanje prezaduženosti?
– Vanjski dug BiH je 8,4 milijarde KM, kada se tome dodaju i krediti kod domaćih banaka, onda zaduženost iznosi ukupno 11,4 milijarde KM. Činjenica je da vanjski dug kontinuirano raste u posljednjim godinama. Međutim, treba istaći da rast javnog duga predstavlja potencijalni rizik i BiH kontinuirano dobiva preporuke da bi trebala postepeno zaustaviti daljnji rast duga, radi njegovog reduciranja. Koliko mi je poznato, vlade pripremaju fiskalne projekcije s ciljem da se dug počne reducirati nakon 2017. godine.
BiH i dalje ima visoke kamate, najviše u regiji. Kako to promijeniti?
– Kamatne stope u BiH sigurno nisu niske u poređenju s eurozonom i razvijenim zemljama EU. Domaće kamatne stope su posljedica niskog kreditnog rejtinga naše zemlje i opšte percepcije rizika od vanjskih kreditora i investitora. Unutar domaćih zajmoprimaca postoji znatna razlika u visini kamatnih stopa, zavisno od njihove sposobnosti i kreditne istorije, a što se ne može direktno pročitati iz prosječnih vrijednosti.
U svakom slučaju, reforme poslovnog okruženja, makroekonomska stabilnost i bolje političke prilike pomogle bi da se BiH smatra manje rizičnom zemljom, što bi se direktno odrazilo na smanjivanja kamatnih stopa.
Negativne kamate na depozite
– Što se CBBiH tiče, mi smo u 2015. godini djelovali u izuzetno teškim uslovima. Naime, novom politikom Evropske centralne banke sve se više povećava iznos negativne kamatne stope na depozite, i smanjuju prinosi na kratkoročne vrijednosne papire, čime su sve teži uslovi da se osiguraju bilo kakvi prihodi od investiranja deviznih rezervi. Nekada je kamata na depozite bila četiri posto, sada je negativna i iznosi minus 0,3 posto, i jako je teško centralnim bankama, pa samim tim i nama, poslovati u takvim uslovima i ostvarivati dobit – kaže Softić.