Ovim mehanizmom će biti najviše pogođene zemlje zapadnog Balkana, u kojim je proteklih godina zabilježen porast broja lažnih azilanata, što je i bio razlog za uvođenje ovih mjera.
Prije glasanja slovenački poslanik Tanja Fajon je tražila da glasanje bude odgođeno, jer kako je rekla, usvajanje ovih mjera je korak nazad u evropskim integracijama ovih zemalja.
Za ovu klauzulu glasao je 328 poslanika, dok je protiv bilo 257.
Parlament je u utorak vodio burnu raspravu o ovom mehanizmu, koga su poslanici iz redova socijalista, socijaldemokrata, liberala i zelenih kritikovali zbog toga što omogućava ograničenje slobode kretanja, prije svega za građane iz zemalja zapadnog Balkana.
Kada se jednom na nivou EU usvoji “mehanizam suspenzije bezviznog režima za treće zemlje u hitnim situacijama i u slučaju zloupotrebe postojećeg sistema”, a prvi korak ka usvajanju je upravo glasanje u Evropskom parlamentu, zemlje zapadnog Balkana biće izložene riziku ponovnog stavljanja na “crnu listu”, ocenjuje Dojče vele.
Prema onome o čemu se danas glasalo, dovoljno je da zemlja potpisnica Šengenskog sporazuma u pismu obavijesti Evropsku komisiju o pogoršanju situacije na terenu. Zatim je na ekspertima da procijene situaciju, na osnovu čega Evropska komisija daje prijedlog, a zemlje članice zatim usvajaju odluku o suspenziji bezviznog režima, koja bi u prvom trenutku trajala šest mjeseci, poslije čega bi uslijedila nova procjena, ističe Dojče vele.
Prema najnovijim izvještajima, broj lažnih azilanata iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme je znatno opao, zahvaljujući mjerama odvraćanja od zloupotrebe bezviznog režima koje su te zemlje sprovele, kao i izmjena u proceduri za dobijanje političkog azila u EU.
Sem toga, kako je u utorak podsjetio izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin, ova mjera će moći da se primjenjuje samo do 2016, od kada će zemlje članice EU izgubiti pravo da uvode ograničenja na Šengenski sporazum, prenosi B92.
Kalesija Online / Nezavisne