Svojim primjerom želi podstaći ljude, naročito mlade, da ne zaborave na obrađivanje zemlje i bereket koji dolazi s tim.
Sve je veći broj onih koji okreću leđa zemljištima koja zarastaju u korov, okreću leđa babovini i djedovini sa stavom da danas ne mogu imati koristi od livada i proplanaka, zaboravljajući ujedno da je sve što danas imaju, uglavnom, stečeno na toj zemlji i od te zemlje. Kakanjski imam Ermin-ef. Zahirović je jedan od ljudi koji ličnim primjerom želi podsjetiti ljude na blagodati zemlje i bereket koji se nalazi na našim napuštenim imanjima. Iako nije imao finansijskih potreba, Zahirović je prije nekoliko godina odlučio oplemeniti zemlju, tačnije deset dunuma zemlje iznad selaKujavče u Kaknju.
Ugodno s korisnim
“Ovo mjesto koristim za odmor, fizički i duhovni. Nema asfalta i betona, prođem kroz redove voća i zaista se odmorim. Spojio sam ugodno s korisnim. Bilo mi je žao pustiti da zemlja stoji neobrađena, stoga sam krenuo u sadnju različitih sorti, od najstarijih domaćih sorti do jagodičastog voća. Želim biti podstrek džematlijama, svojim poznanicima i drugimada vide kako se može imati kvalitetnaorganskahrana za lične potrebe, ako već ne želimo da proizvodimo za prodaju. Za čitavu godinu obezbijedim različite vrste povrća i voća koje su dovoljne za moje domaćinstvo i za još dvije-tri kuće. Od branja borovnice kamčatke, koja sazrijeva vrlo rano, do novembra uvijek imam nešto za branje. Na sadnju jagodičastog voća me podstakao moj prijateljdr. Adnan Maličević, profesor s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, sada najbolji stručnjak u regionu za jagodičasto voće“, kazao je Zahirović, koji ne proizvodi voće za prodaju, već za svoje potrebe i prijatelje, iako smatra, što je upravo želio dokazati svojim primjerom, da bi se ljudi trebali baviti ovim poslom radi zarade, naročito oni bez posla.
“Nemojmo zaboraviti da je ovdje u Kaknju godinama orijentiranost prema industriji. Svi od malena gledaju mogu li se zaposliti u elektrani, cementari, rudniku i sl. Nedovoljno je to radnih mjesta. Postoji alternativa. Imamo procvat jagodičastog voća gdje ljudi ostvaruju prihode, samo ljude treba uvjeriti da se počnu baviti ovim, jer još su sumnjičavi prema ovoj vrsti posla“, kazao nam je Zahirović.
Zahirović nastoji educirati džematlije i sve druge koji su zainteresirani da proizvedu za sebe, ali i za prodaju.
“Stalno imam ljude koji dolaze da pogledaju ovu plantažu. Neki dolaze i zovu da se upoznaju šta i kako da sade. Na raspolaganju sam koliko to dozvoljavaju moje obaveze u džematu, ali i privatne obaveze. Redovno organizujem predavanje i edukativna druženja za mlade o ovoj temi“.
Od pomuklije do kamčatke
Na plantaži kod Zahirovića smonašli zaista različite vrste domaćeg, autohtonog voća koje je sve teže pronaći u našim današnjim selima i mahalama, poput kruške pomuklije ili jeribasne. Također, broj i vrste jagodičastog voća fascinirale bi najbolje poznavaoce u poljoprivredi.
“Ovo je tibetanski gođi, koje se smatra danas kao jedno super zdravo voće“, kazao je Zahirović dok nam je pokazivao na prvi pogled čudnu biljku i doveo nas do zaključka da je moguće u našim krajevima uzgajati različite sorte voća i povrća.
Prema Zahiroviću potrebno je različito pripremiti zemlju za svaku biljku. Svaka traži svoje uvjete, stoga je bitna stalna edukacija u poljoprivredi te, naravno, posebna briga i održavanje.
“Američka borovnica traži kiselu zemlju. Potrudio sam da joj obezbijedim uslove i promijenim sastav zemlje, s obzirom da ovdje nije kisela zemlja. Ovo je najzahvalnija biljka. Oko nje nema skoro nikakvog posla. U proljeće se doda pilota ili borove iglice. Sazrijeva krajem juna i početkom jula. Njena sadnica je skuplja, ali je dugoročna biljka. Već s prvim plodovima otplati ulaganja, jernjena maloprodajna cijena je osam maraka po kilogramu, a otkupna od pet do šest. Ovo je kamčatka ili sibirska borovnica. Nakon sadnje ubrzo imate plod. Odgovara joj naše tlo. Trenutno nema formiranu cijenu. Njeno vrijeme tek dolazi. Masovno će se saditi i ovo su prvi zasadi. Ovdje je alpska jagoda, od pet vrsta kojih imam, i čija je cijena 7 maraka“, pojasnio je Zahirović.
Prema Zahiroviću i ovaj posao zahtijeva posvećenost. Nije dovoljno posaditi biljke i čekati plod.Ne može se spavati do podne i iščekivati rezultat. “Ljeti znam u jutranjim satima doći, odmah nakon sabaha i raditi do podne. Također, mi koji nemamo svakodnevno iskustvo u radu na polju možemo lahko odustati, jer nismo navikli. Međutim, vremenom se čovjek navikava na rad u vrućim ljetnim danima.“Pored sadnje voća i povrća počeo se baviti i pčelarstvom te je sada vrlo uspješan pčelar, a njegov video o načinu pravljenja košnica je najgledaniji na internetu.
Imam za primjer u svakom pogledu
Neko bi mogao reći da je ovaj efendija posvetio previše pažnje svom hobiju ili radu na plantaži spram obaveza u džematu, ali rezultati i uspjesi govore drukčije. Džemat Obre, u kojem je imam, jedan je od najkvalitetnijih u Medžlisu Kakanj po različitim osnovama, dok mektepska nastava može biti primjer drugima. Učenici ovog džemata redovno osvajaju prva mjesta na mektepskim takmičenjima na svim nivoima, od Medžlisa do Rijaseta. Ermin-efendija Zahirović je radio skoro dvije godine, koristeći vlastito znanje iz oblasti informatike, na projektu izrade elektronske sufare, koja se nalazi na stranici www.sufara.ba što je podiglo mektepsku nastavu Medžlisa Kakanj na jedan viši nivo, te postavio nove standarde Islamskoj zajednici u radu s mladima u budućnosti. Također, Zahirović je koordinator Medžlisa Kakanj za rad sa mladima s ciljem implementacije „Plana i programa rada sa mladima“ Uprave za vjerske poslove pri Rijasetu.