Osim opasnosti da bi se, zbog zbunjujućeg upitnika, mnogi Bošnjaci mogli nepravilno izjasniti, neke druge zakonske odredbe, pogotovo u manjem bh. entitetu, napravljene su nauštrb Bošnjaka.
Važne odredbe
Iako je početkom godine usvojen državni Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Republika Srpska donijela je poseban zakon koji se odnosi na popis. Kako upozoravaju naši izvori, dobro upućeni u pravna pitanja, RS je na taj način u izvjesnoj mjeri derogirala i preuzela neke od nadležnosti državne statističke agencije i prebacila ih na Zavod za statistiku RS. Tako je stvorena zakonski nejasna situacija u pogledu nadležnosti i primjene određenih operativno-tehničkih elemenata popisa.
S obzirom na to da je entitetski zakon izbacio neke važne odredbe državnog, nameće se zaključak da je donošenje entitetskog propisa u RS imalo potpuno drugu pozadinu. Zbog toga se naglašava potreba da tokom popisa, a posebno u primjeni pojedinih odredbi tog zakona, kao i strukturi popisnih tijela u RS, treba posvetiti posebnu pažnju.
Čudna ovlaštenja
Jedan od dokaza da je ovom zakonskom zavrzlamom itekako otvoren prostor za manipulacije jeste činjenica da je iz entitetskog zakona izbačen stav iz državnog zakona u kojem se navodi da u sastavu popisnih komisija lokalne samouprave treba biti zastupljen najmanje jedan predstavnik iz konstitutivnih naroda i ostalih.
Na ovaj način, na lokalnom nivou, stvara se značajan prostor za zloupotrebe popisne komisije lokalne samouprave kao izuzetno važnog popisnog organa.
Osim toga, zakonom u RS dopunjena je i lista zadataka lokalne popisne komisije veoma značajnim i prilično neuobičajenim ovlaštenjem da “u slučaju potrebe” mogu izvršiti potrebne dopune i ispravke na potpisnicima, što u slobodnom tumačenju znači da ih i zakon štiti u “baratanju” podacima. Imajući u vidu trenutni položaj i broj Bošnjaka u RS, nije teško pretpostaviti da ovakvi propisi prvenstveno idu na njihovu štetu.
Teško provjeriti
Prostor za obmane otvoren je i u tehničkom smislu. Unos podataka, naime, obavljat će se elektronski, putem optičkih čitača, a ovaj način unosa ima stepen greške od čak 30 posto. Naknadne, ručne kontrole nisu moguće, jer je u pitanju blizu pet miliona dokumenata, a popisna građa se nakon popisa i eventualne kontrole arhivira, a potom uništava. Jasno, RS je u svom Zakonu o organizaciji popisa jasno naglasila da je sva popisna građa nakon unosa u nadležnosti entitetskog zavoda, tako da će eventualna postpopisna kontrola popisnica s područja RS biti znatno otežana.