Strateški dokumentu Evropske komisije podstiče Evropsku uniju da konstantno povećava zakonsku granicu za odlazak u penziju, tako da bi ta granica do 2060. godine bila više za pet do sedam godina.
Hrvati bi, prema pisanju “Večernjeg”, mogli očekivati da će, kao budući građani EU, u penziju odlaziti sa čak 72 godine. Upravo za tih sedam dodatnih godina, kako se navodi, očekuje se da naraste životni vijek prosječnog Evropljanina.
Dokument Europske komisije savjetuje kako građanima prezentovati činjenicu da će morati da rade duže u starosti.
“Biće važno objasniti da, s povećanjem životne dobi, produženi radni vijek ne znači da će ljudi imati manje godina za uživanje u mirovini”, navodi se u dokumentu Evropske komisije.
Drugim riječima, ističe list, dokumentom je predviđeno da ako Evropljani duže žive, treba duže i da rade, kao i da će im ostati podjednako vremena i za uživanje u penziji.
Precizira se da bi dužim radnim vijekom građani pomogli Evropi da ne propadne pod teretom niske produktivnosti, populacije koja stari i skupog penzionerskog sastava.
“Starenje populacije veliki je izazov”, kaže se u dokumentu čiji je radni naslov “Bijela knjiga: program rada za odgovarajuće, sigurne i održive mirovine”.
Dokument, koji će evropski povjerenik za rad i socijalna pitanja Laslo Andor prezentovati narednih dana, dalje opisuje tu veliku opasnost za Evropu koja stari i time postaje neproduktivnija.
“Ako žene i muškarci, koji će duže živjeti ne ostanu i duže zaposleni (…) povećanje troškova za penzije postaće neodrživo”, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da, ukoliko građani ne ostanu da rade iznad sada propisanih zakonskih granica za odlazak u penziju, to će imati “dugotrajne ekonomske i proračunske posljedice u EU” – smanjit će se potencijal za ekonomski rast i stvoriti pritisak na javne financije.
Prema hrvatskom zakonu, muškarci u penziju odlaze sa 65 godina, a za žene se ta granica povećava sa 60, koliko je bila prošle godine, na 65 godina u 2018. godine.