Nažalost, i sve poslijeratne koalicije na vlasti, umjesto da su bile programske i ujediniteljske za BiH, zapravo su bile etničke
Na današnji dan prije tačno 21 godinu u BiH su održani prvi višestranački izbori. Tog 18. novembra 1990. bh. građani željno su iščekivali okončanje totalitarnog komunističkog režima i uvođenje istinskog pluralizma, ali umjesto njega dobili su nacionalizam.
Rigidna forma jednopartijske diktature zamijenjena je drugom troetničkom u vidu SDA, HDZ-a i SDS-a.
Nedostajala vizija
Stranka demokratske akcije nije se odlučila za koaliranje s reformiranim komunistima i tadašnjim SDP-om s Nijazom Durakovićem na čelu, već se opredijelila za partnerstvo sa SDS-om i HDZ-om. Ušlo se u kolo sa đavolom, fotelje su podijeljene, a iza brijega valjala se katastrofa koja se ubrzo sručila na BiH u najgorem mogućem obliku agresije.
Ubjedljiva pobjeda
Prvu politološku studiju u kojoj je izvršena potpuna naučna analiza prvih višestranačkih izbora u BiH objavio je 1996. godine dr. Suad Arnautović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i sadašnji član Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Knjiga koju su godinama mnogi citirali i danas je itekako korisno štivo u kojem autor, također, daje argumentaciju da su na izborima 1990. “birači BiH svoj građanski suverenitet ustupili nacionalnom”.
– U ovim izborima izjašnjavalo se više od 2.300.000 birača o više hiljada kandidata, koje je predložilo 15 političkih stranaka. Poslije djelimično ponovljenih izbora građani su izabrali sedam članova Predsjedništva SRBiH, 240 poslanika u dva doma Skupštine SRBiH i oko 5.000 odbornika u 110 općinskih skupština. Kao što je poznato, ubjedljivo su pobijedile tri nacionalne stranke (SDA, SDS i HDZ) – zapisao je dr. Arnautović.
Abdić imao 1.045.539 glasova, Izetbegović 879.266
Za Predsjedništvo BiH osam stranaka imalo je ukupno 27 kandidata, uz još jednog nezavisnog (ukupno 28). Da bi bila prihvaćena kandidatura za izbor članova Predsjedništva SRBiH, bilo je potrebno sakupiti 100.000 potpisa.
Ukupan broj upisanih birača u biračke spiskove bio je 3.144.353, a glasalo je 2.339.958 ili 74,42 posto od broja upisanih.
Građani su izabrali sedam članova Predsjedništva iz tri nacionalne stranke (SDA, SDS i HDZ): Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljuić i Franjo Boras.
Abdić je tada osvojio 1.045.539 glasova, Izetbegović 879.266, Ganić 709.691, Plavšić 573.812, Koljević 556.218, Kljuić 473.002, a Boras 416.629. Među onima koji nisu izabrani tada su bili Nijaz Duraković sa 558.263 glasa, Nenad Kecmanović (500.783), Ivo Komšić (353.707), Mirko Pejanović (335.392), Josip Pejaković (317.978), dok je Zlatko Lagumdžija osvojio 194.723, Nazif Gljiva 133.587, a Adil Zulfikarpašić 51.225 glasova.
Dnevni Avaz