Medijski masakr čelnika SDA, u izvedbi novinarskih perjanica federalnog javnog servisa predvođenih Bakirom Hadžiomerovićem, dodatno je zakomplicirao odnose unutar crveno-zelene koalicije.
Vrh SDA čvrsto vjeruje da je klizeći start Bakira Hadžiomerovića naručen u centrali SDP-a gdje se, prema općem uvjerenju najšire javnosti, određuju medijske smjernice federalniog televizijskog servisa. Hadžiomerović se ubraja među nekolicinu najodanijih i najintimnijih prijatelja Zlatka Lagumdžije, i malo je vjerovatno da bi na svoju ruku pokrenuo medijsku kampanju protiv njegovih političkih saveznika iz vrha SDA.
Lagumdžija je pokušao ublažiti gnjev Sulejmana Tihića, navodno se pravdao da je nazvao Hadžiomerovića i zamjerio mu napad na SDA, no Tihić se nije dao razuvjeriti.
MANJAK POVJERENJA
Odranije škripi u odnosima unutar crveno-zelene koalicije, prvenstveno zbog pomankanja međusobnog povjerenja dvojice stranačkih čelnika. Političko savezništvo Lagumdžije i Tihića opterećeno je brojnim neraščišćenim računima nastalim puno prije posljednjih parlamentarnih izbora. Treba se prisjeti afere „državni udar“, u kojoj je Tihić javno optuživao Lagumdžiju za urotu protiv „ustavnog poretka“ ili pak onog tragikomičnog dogovora Lagumdžije i Tihića o postizbornoj koaliciji u kasnu jesen 2006. godine, koji je trajao puna 24 sata!
Tek što su Lagumdžija i Tihić nekako izgladili ranije nesporazume, uslijedila je nova afera poznata pod nazivom „reket“, koja je od nastanka do danas ostala najozbiljnija tačka razdora i stalni izvor međusobnog nepovjerenja Lagumdžije i Tihića. Aferu „reket“, u kojoj je centralna figura lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, lansirao je donedavni čelnik sarajevske kompanije ASA Holding Nihad Imamović, jedan od najutjecajnijih SDA-ovih privrednika. U vrhu SDA Imamović uživa najveće povjerenje, o čemu, pored ostalog, svjedoči i činjenica da je upravo na njegov prijedlog izabran aktuelni federalni premijer Mustafa Mujezinović. U razgovoru za Slobodnu Bosnu od prije nekoliko mjeseci, Tihić je posvjedočio da je izložen stalnom pritisku čelnika SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji ga sumnjiči da je aktivno sudjelovao u pakovanju afere „reket“ koja je buknula u najnezgodnijem trenutku po SDP – nekoliko mjeseci pred održavanje parlamentarnih izbora.
Tihić je vjerovatno uspio uvjeriti Lagumdžiju da nije sudjelovao u pakovanju afere, no ostala je sumnja da se nije dovoljno potrudio kako bi ubijedio Imamovića da odustane od sudskog progona osumnjičenih čelnika SDP-a, među kojim je i predsjednik Zlatko Lagumdžija i potpredsjednik Damir Hadžić.
LAGUMDŽIJA NA DVA KOLOSIJEKA
Na drugoj strani, Tihić zamjera Lagumdžiji pretjeranu bliskost s vlasnikom Avaza i liderom Saveza saveza za bolju budućnost Fahrudinom Radončićem, koji je sav raspoloživi medijsko-politički arsenal oružja usmjerio na političku diskreditaciju SDA i njenih najistaknutih kadrova. U vrhu stranačkog rukovodstva SDA rasprostranjeno je uvjerenje da se medijsko-politička kampanja Radončića protiv SDA sistematski pothranjuje iz vrha SDP-a. Bez obzira na čvrst koalicioni dogovor sklopljen između SDP-a i SDA, vrh SDP-a nikada se nije ekplicitno izjasnio protiv koalicije sa SBB-om. Dapače, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija svako malo sastaje se s Radončićem kojeg tretira kao neku vrstu rezervnog koalicionog partnera. Lagumdžiji odani novinar Bakir Hadžiomerović nedavno je otvorio za Tihića bolnu temu -političkog legitimiteta SDA da uopće sudjeluje u novoj parlamentarnoj većini. Hadžiomerović tvrdi da je SDP-ova postizborna koalicija sa SDA „kardinalna greška“ koju će SDP platiti skupo. „Nemoguće je napraviti bilo kakve promjena u koaliciji sa SDA“, ustvrdio je Hadžiomerović, koji je šefa SDP-a javno upitao „kako misli krenuti naprijed s partijom i liderom koji su nas gurnuli u ovo blato?“
Hadžiomerović je rekao javno ono što se u kuloarima SDP-a govori tajno: da koalicija SDP-a sa SDA ne izražava stvarnu izbornu volju goleme većine bošnjačkog naroda koji je listom glasao za primjene. Slijedom ove logike, bila bi legitimna samo koalicija SDP-a i SBB-a, dakle dvije partije koje su svaka na svoj način ubijedile većinu Bošnjaka da uskrate povjerenje vladajućoj koaliciji SDA-SBiH. Lider SDP-a teškom je mukom slomio otpor tuzlanske organizacije SDP-a koja se glasanjem izjasnila protiv koalicije sa SDA. Pobuna je u međuvrememnu ugašena, ali se čelik tuzlanske organizacije SDP-a Tomo Vidović, u znak protesta, povukao s fukcije.
DODIK RASPIRUJE POŽAR
Šef SNSD-a Milorad Dodik, koji u rukama drži kontrolni paket entitetskog odlučivanja u Parlamentu BiH, vješto koristi pukotine između Lagumdžije i Tihića. Dodik je javno poručio Lagumdžiji da ne računa ni na fukciju predsjedavajućeg Vijeća minsitara BiH, koja bi po načelu nacionalne rotacije morala pripasti Hrvatima, ali ni na funkciju ministra inostranih poslova koja bi trebala pripasti Srbima, budući da je aktuelni šef bh diplomatije Sven Alkalaj izabran iz „bošnjačke kvote“. No, Dodikovi tajni emisari navodno su došapnuli Lagumdžiji da „ništa nije zakovano“, da bi Dodik možda mogao i popustiti u slučaju da se u bošnjačkoj komponenti buduće vlasti nađe prostora i za njegovog prijatelja Fahrudina Radončića!
Višemjesečni zastoj u formiranju nove parlamentarne većine najvećim je dijelom uzrokovan izostankom kontakata između ključnih postizbornih aktera – Zlatka Lagumdžije, Milorada Dodika i Dragana Čovića. Lagumdžija je donedavno vjerovao da bi Tihić mogao odigrati ulogu mirovnog posrednika, no pokazalo se da je precijenio njegov pregovarački kapacitet. Startne pozicije čelnika SDP-a, SNSD-a i HDZ-a nisu se ni za milimetar približile, a personalni odnosi između Lagumdžije, Dodika i Čovića danas su još i gori nego su bili neposredno nakon izbora.
Nekoliko osoba iz najbližeg Lagumdžijinog okruženja otvoreno zagovaraju približavanje Lagumdžije i Radončića, uvjereni da Radončićeve akcije kod Dodika i Čovića kotiraju bolje od Tihićevih.
Upućeni tvrde da je Lagumdžija još uvijek privržen savezu s Tihićem, no u politici su savezi prolazni – trajni su samo interesi.
SDP podijelio resore
DRŽAVNA REPREZENTACIJA SDP-A: LAGUMDŽIJA, HADŽIĆ, DOMAZET
Šef SDP-a Zlatko Lagumdžija odustao je od kandidature za čelnu funkciju u Vijeću ministara BiH. Ta će funkcija definitivno pripasti HDZ-u koji će, kako doznajemo iz pouzdanih izvora, kandidirati Borjanu Krišto, aktuelnu predsjednicu Federacije BiH.
Lagumdžija ostaje u trci za šefa bh. diplomatije a jedinog ozbiljnog konkurenta imat će kandidatkinji SNSD-a Ani Trišić-Babić, koja već osam godina obnaša funkciju pomoćnika ministra inostranih poslova BiH.
Osim resora inostranih poslova, SDP tipuje na još dva resora: Ministarstvo sigurnosti – Damir Hadžić, i Ministarstvo finansija – Ante Domazet.
Izlaz u prijevremenim izborima
PARLAMENTARNI I LOKALNI IZBORU U JESEN 2012. GODINE
Kako se ni četiri mjeseca nakon održanih izbora ne naziru konture buduće parlamentarne većine, u stranačkim štabovima užurbano se pripremaju izlazne strategije. Ako SDP i SDA u doglednoj budućnosti ne uspiju okupiti parlamentarnu većinu, nekoliko opozicionih bošnjačkih partija namjerava izaći s prijedlogom o konstituiranju privremene vlasti na državnoj razini čiji bi zadatak bio da pripremi održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi se raspisali istovremeno s lokalnim izborima, u jesen 2012. godine.