Prema podacima Federalne uprave policije, u porastu su i razbojništva i teške krađe na štetu zlatara, a agencije za provođenje zakona usmjerile su fokus svog rada na provjeru i utvrđivanje puteva šverca zlata.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u posljednjih sedam godina u našu državu uvezeno je blizu 30 tona draguljarskih i predmeta zlatarstva, odnosno zlata, platine i dragog kamenja! Ali u zvaničnim podacima prikazana je vrijednost uvezenog zlata i draguljarskih predmeta u visini od samo 26 miliona maraka, piše Dnevni avaz.
Cijena zlata na svjetskom tržištu iznosi oko 1.600 dolara po unci (31 gram). Preračunato u domaću valutu, cijena grama zlata na našem tržištu je oko 80 maraka, a jednog kilograma 80.000 KM.
To znači da je u posljednjih sedam godina u BiH uvezeno zlata i dragulja u vrijednosti od nevjerovatnih 2.400.000.000 KM! Prema podacima UIO, samo u 2009. uvezeno je 613 kilograma čistog zlata i zlatnog nakita čija je prijavljena vrijednost nepuna tri miliona KM.
Kako je potvrdila Mersiha Novalić, portparol Federalne uprave policije, tokom protekle dvije godine policija je zaplijenila znatne količine zlata.
Vlasnici u tom trenutku nisu mogli dokazati porijeklo tog zlata i ti predmeti su još u obradi. Posebno smo fokusirani na počinioce krađa na štetu zlatara, a imamo i određena saznanja o osobama koje nelegalno vrše otkup i preprodaju zlata – kaže Novalić.
Na području Tuzlanskog kantona krajem prošle godine od uličnih otkupljivača oduzeto je više od šest kilograma zlata. No, kako kaže Besim Duraković, direktor Kantonalne inspekcijske uprave u Tuzli, to nije zaustavilo nelegalne trgovce.
Nedorečen zakon
Sada su mnogo perfidniji nego ranije. Imaju takozvane pokretne ljude, tako da im je lakše umaći i policiji i inspekciji. Nažalost, zakon je u smislu kaznenih odredbi u ovakvim slučajevima nedorečen, pa sudije na području Tuzlanskog kantona često presude u korist švercera – kaže Duraković.
Sumnjivi putevi zlata sežu i preko granice. Portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević kaže da je švercerima teško ući u trag.
U jednu torbu može stati velika količina zlatnog nakita, a ne može se svako vozilo zaustaviti i detaljno pregledati, tako da možemo reći da, imajući u vidu i broj zlatara u BiH i količinu zlata koja se prodaje u našoj zemlji, sigurno jedan dobar dio toga uđe i crnim putevima – ističe Kovačević.
Sve je više otkupljivača zlata koji svoje usluge nude i putem interneta. Da za švercere ne postoje granice i carine, dokazuju i hrvatske agencije koje se bave otkupom zlata, koje i naše građane pozivaju da svoje zlato prodaju baš njima.
Jedan od takvih najnovijih oglasa na internetu nudi isplatu “na licu mjesta – kada je voda do grla“. Cijene su izražene i u konvertibilnim markama.