Govoreći o nekropoli Potkriž kod Divičana Zrile naglašava da se na toj lokaciji nalazi oko 60 stećaka koji su vidljivi, a vjerovatno ih znatno više ima i pod zemljom.
– Ovo je prvo arheološko iskopavanje nakon rata. Ovi stećci su karakteristični za srednju Bosnu, slični su i u Travniku, Jajcu i na drugim područjima. Sada se radi arheološko istraživanje da se utvrdi šta im ispod ovih ‘kamenih spavača’ i da se registruje. Sljedeća faza je izrada karte nekropole stećaka, njihov raspored, a zatim postavljanje turističke signalizacije. Mi imamo sreću da je nekoliko velikih nekropola pristupačno i da se može autobusom doći do njih – pojasnio je Zrile.
Napominje da je to veoma značajno kada je u pitanju turističko razgledavanje stećaka. Za stećke, kaže Zrile, postoje razne priče, legende.
– Uglavnom se sve svodi na to da stećke ne treba dirati jer onaj ko dirne steća, ko ga oskrnavi, desit će mu se nešto loše, uginut će mu stoka, umrijet će mu djeca, neće imati muškog potomstva. Čak su neki vjerovali i u čudotvornu moć stećaka pa su strugali stećke i taj prah pili vjerujući u ozdravljenje. U Jajcu je i stećak posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, njegov grob je jedan stećak i niz drugih koji upotpunjuju kulturnu historiju srednjovjekovnog grada Jajca gdje život datira od prahistorije pa sve do danas. Gdje se mogu vidjeti ostaci četiri carstva, tri kraljevstva -kazao je Zrile.
Sve je to, nastavlja Zrile, upakovano u jednu prirodnu sredinu, sa šumama, rijekama, jezerima i u centru sa mitskom slikom vodopada.
– Tu mitsku scenu ne možete vidjeti nigdje u svijetu – poručio je Zrile.
Također, kako kaže, upravo ove priče su i sačuvale stećke na ovom području i oni su djelimični devastirani. Međutim, glavnina nekropola i stećaka je ostala sačuvana.
– Stećci su grobovi naših predaka i to je najispravnija definicija o stećcima, a sve drugo je politiziranje – dodao je Zrile.