Ovlaštene institucije
– Analize su rađene neovisno, u dva različita laboratorija i vrlo odgovorno. Podaci koji su utvrđeni ovim istraživanjem za nas, kao agenciju, vrlo su korisni, ali, nažalost, nazive analiziranih proizvoda mi ne možemo saopćiti. Postoje za to ovlaštene institucije koje je zakon obavezao da rade slične analize i kontrolišu odgovara li stvarni sastav proizvoda onome što piše u njihovim deklaracijama – kazao je Sakić Dnevnom Avazu.
Analizama su bili podvrgnute i domaće i mesne prerađevine iz uvoza. Više od 16 posto uvezenih proizvoda pokazalo je da u sebi sadrže materije svinjskog porijekla, a da to na njihovim deklaracijama nije pisalo, dok je kod domaćih proizvoda svinjsko meso pronađeno u oko pet posto analiziranih slučajeva.
Slučajni uzorak
– Nažalost, kupac u većini slučajeva vjeruje deklaraciji. Slučaj pašteta iz Šida koje su stigle u sarajevska obdaništa, samo je indikator šta se sve nudi našim kupcima, a da oni ne znaju sastav tog proizvoda. Agencija na čijem sam čelu po sistemu slučajnog uzorka radi analize određenih proizvoda u certificiranim laboratorijima. Do sada se nije dogodilo da proizvod koji ima halal certifikat bude van strogo utvrđenih standarda – zaključuje Sakić.
Šta kaže zakon
Odgovor na pitanje ko građanima BiH koji ne jedu svinjsko meso lažnim deklariranjem mesnih prerađevina na trpeze gura svinjetinu, trebalo bi potražiti u institucijama za kontrolu kvaliteta hrane, ali i domaćem zakonodavstvu. Jedan od brojnih zakona koji reguliraju ovu oblast predvidio je da, ako neki proizvod sadrži u smanjenom procentu određene supstance na deklaraciji, ne mora na ambalaži isticati njegovo postojanje.