Početkom augusta mjeseca sumiraju se postignuti rezultati u pčelarstvu i kvalitet pčelinjih proizvoda. Nikad lošija godina, kažu pčelari, jer nestabilno vrijeme i nagle promjene temperatura ugrozile su pčelarsku sezonu. Za većinu pčelara ova godina je veliko razočarenje, a kako na zalihama još ima meda od prošle godine ne bi trebalo doći do poskupljanja meda i pčelinjih proizvoda.

“1. august je pčelarska nova godina. Ako stare pčelare upitate kakva je bila prethodna svi pčelari koji imaju stacionarne pčelinjake će vam reći da nisu zapamtili težu i bespašniju godinu. Seleći pčelari su se izvukli sa nekim minimalnim prosjekom,oni koji pčele voze u više predjele (Romanija). Kiše spočetka proljeća uzrokovale su potrebu da se pčele prihranjunu u periodu kad su unosi nektara trebali biti najveći. Posle kiša nagli porast temperatura (iznad 30 stepeni ) uzrokovale su da medonosne biljke ni u drugom djelu ljetne paše nisu lučile nektar. Tako da se slobodno može reći da je ova godina za većinu pčelara bila 0.”, kaže Hasim Rizvić, član UO Saveza pčelara TK, koji je i dobitnik zlatnog pehara za najkvalitetniji med na sajmu Medana.

Ova godina donijela je i velike gubitke u pčelinjem fondu. Pčelari osim što su imali lošu mednu godinu, moraju nadoknaditi i pčelinji fond, kako bi oporavili i nadomjestili izgubljena društva i dostigli prinos koju su imali prethodnih godina.

“S obzirom da je prethodna godina bila nešto izdašnija, te su ostale neke neprodate zalihe kod naših pčelara u regionu neće doći do povećanja cijena meda bar dok ne nestane prošlogodišnjih zaliha. Nažalost ova godina je pogubna za mlade pčelare koji su prošlogodišnjom solidnom godinom počeli pčelari za njih će ovo biti razočarenje. Posticaj je ove godine solidan mada ne može nadomjestiti potrebe u prihrani pčela za zimu. Federalni posticaj je 13 KM, a na to se dodaje još 10 KM za održivost pčelarstva koji imaju svi pčelari sa TK.”, dodaje Rizvić i ističe da su pčelari iz TK poslali određene količine meda za Tursku i Siriju, kada je ovo područje pogodio zemljotres.

Gorući problem s kojim se posljednjih godina suočavaju pčelari kao i brojni poljoprivrednici su negativni klimatski uticaji, a posljedice toga su itekako uočljive. Pčelarastvo je, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija, te rast troškova proizvodnje.

Hašim Rizvić, sada već penzioner, pored aktivne imamske službe koju je obavljao u džematu u Sapni, paralelno se bavio i pčelarstvom. I tako već 25 godina skuplja znanje iz ove oblasti, a da se sve to isplatilo dokaz je i nagrada koju je osvojio prošle godine na sajmu pčelarstva “Medena” u Tuzli. Njegov cvijetni med ocjenjen je kao najbolji i osvojio je zlatni pehar. Ni slutio nije da će uzorak meda koji je slučajno poslao na ocjenjivanje biti i najkvalitetniji.